LIAN
IDA! NEON IDA! FIAR IDA
TANBA
FUAN
NE’E NA’IN MAK Ó.
Imajen: Facebook
Hakerek-Na’in : Ricarso Amaral
Estudante : UNTL
Faculdade : Filosofia e Ciências Humanas, (FFCH).
“Você
é minha estrela ”
Barack Obama
“Sé, ita hakarak hetan fini hosi domin
entaun tenke prense ho prezensa, sem runguranga tanba wainhira ita atu hetan
hadomi ida loloos tenke hamutuk ho seriedade tanba kauza hosi susesu mak tenke
investe ho kosar ween hafoin atinji metas esforsu nian, hadomi la hhili ita-nia
beleza no ita idaidak nia fuan mak hili beleza prezensa nian, hodi halao
prosesu hadomi atu bele hetan fini hosi domin, nune’e; sé, prezensa ne’e,
hadomi konsidera ba! Sé, prezensa ne’e, falsu entaun ignora ba!”.”Ha’u-nia
hamnasa sempre hamate buat folin laek sira ne’ebé ezisti sem koñese no lalika
hadomi ema ho prezensa ne’ebé falsu tanba domin ne’e na’in mak fuan”.
Lian ida, neon ida, fiar ida tanba fuan
ne’e na’in mak ó. Emar sé-sé de’it ne’ebé ezisti iha sékulu
XXI hakarak kaer realidade ne’e tanba buat hotu-hotu ko’alia kona-ba direitu (liberdade) moris ka obrigasaun (deveres) iha universu ohin loron nian ka
mundu modernu, mundu globalizasaun ka mundu dominante ho teknolójia, ne’ebé
halo emar wain koñese malun liuhosi Media Sosial hanesan Facebook, Instagram, WhatsApp,
twitter no seluk tan maibé ne’e Media Sosial tanba na’in mak emar ne’ebé kria
hosi hanoin, atu hetan lukru ka osan hodi haboot nia-an no koñesidu iha mundu
maibé ita hotu-hotu labele nega Media Sosial tanba Media Sosial! Ohin loron,
ita bele koñese malun no fahe hanoin ispirativu no motivasaun sira ba emar
hirak ne’ebé frustasi ho moris atu hakat pasu ba oin hodi atinji mehi ka metas
esforsu nian ho maneira ne’ebé la hanesan hosi loron ba loron, tantu iha Timor
no Mundu.
Nune’e;
iha loron hirak liubá, ha’u hatuur de’it hanoin balun liga ba relasaun hadomi
nian hateten “ko’alia kona-ba beleza (bonita
no bonitu) nian maória ita deskobre liuhosi kulit la’os fuan no emar hirak ne’ebé
nia beleza ( bonita no bonitu) ezisti iha fuan entaun Maromak, fihir no hili sei
moris iha domin inkondisonal tanba imi-nia fiar liu ba imi-nia fuan la’os la’os
fiar liu ba imi-nia kulit ne’ebé atan ba isin lolon nian! Sé, imi la fiar husu
took ba Maromak, ita tauk liu atu hadomi ema liuhosi haree dúke fuan rasik mak
hili! Sé, ita buka ida ne’ebé di’ak mak ita hetan ona agradese ba nia prezensa,
sé, ita buka atu hetan fali ida ne’eb’e aumenta de’it liafuan ida “ DI’AK LIU
ka ida TERBAIK LIU” entaun buka no buka ba, fiar ka la fiar! ARREPENDIMENTU
maka resposta ba presaun no atan ba prezensa falsu sem ezisti “onestidade no
konsiderasaun”. Hanoin mak hatuur la’os intensaun atu insulta hirak ne’ebé iha
beleza kulit nian lae! Maibé tulun malun la’os buka naran no atu hetan osan! No
ita sei moris entaun ita hatutan lian Maromak nian”, ah hosi status ne’ebé,
ha’u tau iha krítika balun hosi kolega sira maibé hatuur hanoin dook uitoan
hosi saida mak status facebook ne’e nia intensaun maibé agradese ba sira tanba
bele fó hanoin ne’ebé di’ak atu ha’u bele iha forsa hodi hakerek saida de’it
relasiona ho traajedia oioin.
Dala
wain ezisti iha realidade moris, emar wain mós hakarak sente saida mak (induvídu)
seluk sente no hatudu liuhosi relasaun íntimu/a (hadomi) nian, iha sirkulasaun
moris emar-wain nia observasaun iha realidade moris nian, tantu iha Timor no
Mundu, ne’ebé matan haree direita, indireita, akompaña mós hosi film romantiku
sira, haree hosi imajen oioin ne’ebé lensa fuan no matan nia haree nomós kapta
metin hodi sente no sadik rasiu atu hanoin maibé relasaun ida ne’e depende ba
natureza moris indivídu nian, sé ema ida mesak, sei labele hatudu saida mak
emar-na’in rua seluk hatudu iha relasaun hadomi nian entre parseira ho parseiru
hodi sente ksolok moris nian kona-ba sentimentu ne’e nia na’in loos mak sé?
Imajen ne’ebé hatuur iha leten testu nian, fó espasu ba ita hotu-hotu, liliu ba
hirak ne’ebé iha ona parseira eh parseiru moris durante ne’e, hatene di’ak
tebes no akompaña hela realidade ida ne’e, espera katak relasaun inítima/u
hadomi nian, sei metin no nakonu responsabilidade ba hadomi nian no sai buras
no nabilan hanesan loron matan dader nian lenu ita hotu-hotu nia moris! Artigu
ne’e, hakerek-na’in, hakerek tanba haree realidade konkretu hosi loron ba loron
iha sosiedade maibé indivídu idaidak mak sai na’in no halao ho maneira domin
ne’ebé diferentes no loke espasu ba
emar seluk atu banati tuir hahalok pozitivu sira no influénsia maka’as ba hirak
ne’ebé foin hahú ninia prosesu atu hamtin tali hadomi nian, bele komprende
klean liután sentidu domin ba emar hirak ne’ebé seriu atu forma uma-kain tenke
la’o tuir doutrina ne’ebé, hakerek-na’in tatoli hela kona-ba lian ida, neon ida
no fiar ida maka tenke book-an ho seriedade, ho kuidadu, ho koñesimentu, ho
onestidade, ho maneira rasik, ho fiar-an rasik, ho esforsu-an rasik, ho
politiku rasik, ho asaun rasik, ho responsabilidade rasik, ho moral rasik, ho
étika rasik, ho karidade rasik, ho hanoin rasik, ho liafuan rasik, ho
sentimentu rasik, ho kosar we’en rasik, ho desizaun rasik, ho hakarak rasik mak
bele sente no simu realidade hosi “lian ida, neon ida, fiar ida tanba fuan ne’e na’in mak ó”.
Emar
hotu-hotu ne’ebé moris, hakarak ka lakohi idaidak tenke foti desizaun ba ninia razões rasik no iha hanoin rasik, atu
ko’alia sai ba nia parseira/u iha relasaun íntima/u hadomi nian tanba wainhira
ita iha relasaun ida metin no forsa maka ita tenke iha neon ida entaun ita hahú kuda metin atu komprende malun ka kompleta
malun no fiar malun atu la’o ba oin ho desizões
ita-nian rasik, hodi sai momentu ne’ebé nakonu ho ksolok (eudamonia)., No liuhosi fó hanoin ba malu sei lori ita atu iha razões, hodi deskreve sai ba ideias hanesan evidénsia ba fiar nian,
sé, hakarak relasaun ne’e metin liután dalan úniku mak hakerek ideias ne’ebé entre ita ho parseira
deside! Atu hakerek metin iha ita-nia fuan tanba fuan nunka bosok realidade no
fiar ka la fiar realidade nafatin realidade, fuan nafatin fuan, hanoin nafatin
hanoin, razões nafatin razões, desizaun nafatin desizaun, ideias nafatin ideias liuhosi hadomi malun mak tenke rona no rona malun no lian ida tanba wainhira ita ho ita-nia
parseira lian ida laiha emar ida sei
sobu no harahun konfiansa ne’ebé ita-nia parseira tau fiar no hadomi ita iha
kualkér momentu ne’ebé de’it tanba hadomi na’in mak fuan no hanoin rasik na’in
mak kakutak ne’ebé loron-kalan ita-nia isin lolon servisu maka’as lori ba mai
too mate.
Emar
sé-sé de’it, hakarak hetan, hakarak haree no hakarak sente ka hakarak iha duni
ema ida ne’ebé la haree ba saida mak ema (indivídu) ne’e iha hanesan bonita/u,
riku ka ki’ak, matenek ka la metenek, hatais di’ak ka la di’ak, motor eh kareta
iha ka laiha no kaer telefone ka la kaer ho matan-nia haree no fuan rasik sente
hodi julga relasiona ho imajen ne’ebé hateten katak “labele hein nia susesu no hamutuk ho nia too susesu”, ohin loron,
iha Rai murak doben Timor, atu hetan no haree relasaun íntimu hadomi ida ne’e,
difisil tebe-tebes maibé sei iha balun mak la’o tuir doutrina ne’ebé dale hela ne’e
só hatuur de’it koñesimentu naton ne’e maske realidade subar-an no mundu mós
hahú foun ba beibeik iha sosiedade Timor-nia haree maske ida ne’e la fasil atu
muda maibé ita emar rasik tenke muda hanoin, tenke hahú halo sai fasil fali
tanba mundu ne’e hetan hamaluk no harame hosi ema ba ema tanba ezisti feto
tenke iha mós mane katak ha’u ida bodik
ba ó, ó iha bodik mós mai ha’u.
Tanbasá
labele hein nia susesu? No tanbasá hamutuk ho nia too susesu? Entre mahusuk rua
ne’e, loke espasu ba ita hotu-hotu atu hanoin, atu aprende, atu sente, atu
haree, atu komprende, atu simu, atu hatudu, atu hatene, atu konsiénte, atu
motiva, atu esplika, atu refleta, atu nonok no hakerek fila fali realidade
pasadu nian hanesan Filozófu Socrátes rasik hateten ”hakerek ne’e, hamoris fali buat ne’ebé mate ona”, tan ne’e, ita
hirak ne’ebé sei moris no hasoru problemas
oioin iha realidade moris nian tenke hakerek no hakerek atu nune’e wainhira
prosesu lori ita kaer ona mehi ne’ebé ita-an-rasik sente no simu realidade ne’ebé
tuir prinsípiu moris entaun ita-rasik sei husu fila fali ba esperensia pasadu
nian hodi dehan tanbasá? ohin loron, ha’u bele sai nune’e? Meramente pensamentu
maibé sentidu klean tebes tanba hafutar ho trajédia oioin hodi hakores ita-nia
moris ho momentu la hanesan no indivídu ne’ebé na’in ba moris mak indivídu
ne’ebé hatene nia-an no hatene aprende hosi ki’ik no haktuir nia istória moris
prense ho memória maske istória diferentes
ho emar seluk ne’ebé sirkula ita loron-kalan iha moris loro-loron nian hanesan
provérbios Biblia nian haktuir dehan “keta
husik hela domin boot no lara metin. Kesi sira iha ó-nia kakorok; hakerek sira
iha ó-nia fuan laran; hodi nune’e, Maromak no ema sei kontente ho ó no haree ó
nu’udar ema ne’ebé matenek”. ( provérbios
2:19-3:36).
Saida
mak ita bele halo wainhira ita sei moris, dala ruma ita idaidak iha planu
moris, prinsípiu moris diferentes maibé
prosesu mak sei sai na’in no matadalan ba lialoos, sé ita bosok ita-nia-an, ita-nia fuan sei tanis, sé, ita bosok
ita-nia prinsípiu entaun ita falla iha prosesu moris maske nune’e, ita sei
iha forsa no hanoin atu hahú ho maneira moris ne’ebé la hanesan sé, ema ne’ebé koriuju ba prosesu nia sei
kaer uluk progresu, sé, ema ne’ebé iha uluk progresu nia mós sei sadere no hahú hosi prosesu maske realidade ne’ebé nia
kaer Inan/Aman-nian esforsu ho prosesu kontraditóriu maibé iha mundu emar
ne’ebé moris ona hotu-hotu tenke hahún ba prosesu
tanba kauza hosi moris loloos mak prosesu la’os progresu mak autór prinsipál ba
moris nune’e mós relasaun íntimu
hadomi nian entre feto no mane ida, hakarak koñese malun atu moris iha prosesu
namora no dalan úniku mak tenke hahún hosi liafuan husu no wainhira liafuan
ne’ebé hasai hosi mane nia ibun mak sempre hateten ho moe maibé moe ne’e fofoun
de’it wainhira feto ida rona tiha lia tatoli hosi mane ida, feto ne’e mós ho
seriedade atu rona hodi tetu la’os naran simu tanba dala ruma feto ne’e rasik sei
dúvida no admira kona-ba liafuan husu ne’e, nia sentidu saida ida loos,
tebes ka lae? Husu ne’e, keta nia halimar de’it karik! Bele loos ka ida mós
bele halo feto ne’e mós fiar-an katak maske nakonu ho simplesidade maibé iha
mane barak mak laran monu hela ba nia beleza natural ne’ebé kriatura Maromak
nian úniku iha Timor no mundu.
Hakerek-na’in
mós hakarak hatuur hela hanoin balun kona-ba Inan feton sira nune’e, istóriakamente, feto nu’udar kriasaun
úniku no espesiál iha Timor no mundu, no desde Na’i Maromak kria mundu tuir nia
“matenek” rasik ne’ebé umanu “ema” la hatene atu buka tuir abut no hun loloos
kona-ba moris ne’e nia sentidu mai hosi ne’ebé maibé umanu “ema” só hatene
moris no la’o tuir saida mak iha moris ne’e nia viajén.
Liafuan feto, lulik no sagrada tebes
iha ema idaidak nia “hanoin no fuan” tanba hosi feto fó matak no buras iha
Timor no mundu, ema mak kriatura úniku no valór liu buat hotu-hotu iha moris
ne’e nia viajén maski iha feto balun moris mai nakfilak hikas ka mate ne’ebé
ita hanaran anju tan “ema” mai hosi rai sei nakfilak hikas ba rai no feto
nu’udar individu ida ne’ebé labele fahe tuir ema idaidak nia hakarak iha
esénsia moris nian.
Feto mak ema ida ne’ebé espesiál tebes
ka úniku iha Timor no Mundu, no feto mós hahoris domin no kous liafuan domin no
produz “beleza mundu” nian hahú hosi “oin, isin, ko’alia, hamnasa no hatais.
Tempu barak “feto” moris iha ambiente mundu nian hodi haree hetan hahalok hirak
ne’ebé feto sira hasoru ka infrenta no laran sente triste tebes, no fuan dodok,
tan ema barak tebes harahun feto nia “dignidade” no la fó valor maximu ba
“feto” ninia moris ho dignu tan halakon feto nia “orinálidade” loloos maka
“virgen”, feto ninia orijin loloos no dignidade aas liu maka “virgen” ka hirak
ne’ebé sei klosan eh feto ran hela no idade seidauk bele atu koñese relasaun
seksual ho razaun físikamente seidauk prontu atu simu konsekuénsia nakukun ne’e
maske ohin loron, Inan feton barak mak la tau aas sira-nia-an nu’udar feto
maibé ba hirak ne’ebé hasantu sira-an grasa horik ho imi tanba imi mak feto
ne’ebé prontu hatudu realidade atu servi mane ne’ebé Maromak sei haraik ba imi
hodi forma uma-kain nakonu ho domin inkondisiónal hanesan Adão buka hatene
nia-an hosi Eva dehan «Ó mak isin hosi
ha’u isin; ruin husi ha’u- ruin» (cfr. Gn 2,23: Esta é, realmente ossos dos meus ossos e carne da minha carne). Nune’e;
wainhira emar ko’alia kona-ba hadomi signifika sai hosi ita-nia an (egoismo) hodi ba hasoru ema seluk (o outro), basá iha ema seluk ita hetan “descobre” ita nia-an “si mesmo”. Tanba liafuan domin nu’udar “O Cuidado do Outro” Papa Bento XVI,
apresenta mós experiência domin
nu’udar “experiência do cuidado do outro
pelo outro”.
Orgullu, sai feto ne’ebé kous Domin,
maski todan no la fasil atu simu realidade tan feto, kriasaun úniku hosi Na’i
Maromak ne’ebé falun mutin ho beleza moris iha kualkér segundu, minutu, oras,
loron, semana, fulan, tinan, sékulu no remata ho dekada. Haksolok tan moris
maski simu knaar nu’udar “Feto” no sai “ Inan” ida ba oan sira iha moris ne’e
nia viajen, Maromak kria buat hotu mesak furak iha Rai ne’e nia leten, hahú
hosi; Rai, lalehan, duut, ai-horis, bee, balada maus, balada fuik, ikan, ahi,
udan, maho-been, kalohan, anin, manas, malirin, loron-matan, fulan, fitun, tasi
no ema rasik atu haree hodi sente moris ne’e nia furak ka beleza. Nune’e mós
“Feto” ne’ebé Na’in Maromak kria nu’udar ema tuir Nia ilas ho matenek, maneira
úniku tebes iha mundu ne’e, desde kriasaun hotu-hotu Na’i Maromak kria tuir
idaidak nia tempu. Fasil moris iha mundu ne’e maibé todan tebes sai “feto”
ne’ebé labele nakfilak an ba buat saseluk hanesan “mane” rasik tan buat ne’ebé
Na’i Maromak kria tuir idaidak nia dalan hodi hakonu, hamaluk no harame mundu
tan kriasaun hotu-hotu iha Rai ne’e nia leten, sei haburas no kria hodi hafoun
hikas kriasaun sira seluk hosi“ema” ba
“ema” tuir Na’i Maromak nia hakarak hosi tempu ba tempu iha mundu ne’e nia
viajen.
Nu’udar “feto” konsénte, fuan no
kakutak la prontu atu haree hodi hanoin ba realidade dodok ne’ebé akontese hosi
tempu ba tempu iha sosiedade nia leet. Basá, hamnasa ba hirak ne’ebé laiha
kapasidade no responsabilidade ba ninia “virgen no dignidade” tan moris ne’e
nia viajen iha mundu nune’e; “feto” la’os objetu no ba ha’u Inan-Feton Timoroan
hotu-hotu atu aprende hodi komprende molok imi arrepende iha tempu tuir mai,
ne’ebé konsénsia rasik sei fó ninia rezultadu finál, atu fila hodi haree ba
realidade pasadu nian, ne’ebé dook tebes iha ita idaidak nia imajinasaun no sei
labele kura ho ita nia haree tan lia pasadu lia “imajinasaun”. Laran moras,
falun metin ho kulit nu’udar na’in ba fuan no mata-been sulin habokon kulit
hanesan atan ba isin lolon no simu realidade nu’udar “feto” presente ne’e simu
ho orgullu tan ha’u “ema” kriatura ilas Na’i Maromak nian, ne’ebé kria hosi (onipopente
no oniscente) nu’udar na’in ba koñese no hatene buat hotu-hotu iha
mundu.
Normálmente, feto mak sempre sai
lalenok ba “beleza ka bonita” iha kualkér momentu hotu-hotu tan feto nia beleza
mak sai autóra hodi konvida mane-nia matan atu haree kmook ne’ebé ezisti iha
feto-nia isin lolon no feto mós presija nia saseluk hanesan mane atu bele
kompleta malun liuhosi forma uma-kain hanesan lia dale “ha’u iha tan ó no ó iha tan ha’u ka isin ó isin, lulik no sagrada
tebes refere ba “Feto” no mós isin ó isin, lulik no sagradu refere ba “Mane”.
Tanbasá fiar ida? Sé, ita hadomi ema ida entaun ita iha (fiar ida) de’it no wainhira ita fiar feto ka mane ne’ebé simu no konsidera ita-nia sentimentu entaun fiar hahú kuda metin no sai forte iha situasaun saida de’it maske bele dook ka besik no bele dehan katak fiar malun mak dalan loos no hadomi loloos, kuantu mais ita hadomi entaun kuantu mais ita fiar malun maibé depende ba indivídu idaidak la’os emar hotu-hotu ne’ebé hala’o relasaun hadomi nian tanba ema balun hadomi uja liu hanoin la’os fuan eh sentimentu no sentimentu bele naben lalais kuantu mais ita hadomi ema uja ita-nia hanoin maibé la’os fuan, dala ruma ita esforsu no ko’alia ho onestu ba feto ne’ebé ita hadomi uja ita-nia misaun fuan nian la’os misaun hanoin nian, mas realidade kontraditóriu tanba feto balun ita esforsu-an no halo saida de’it ba sira maibé feto ne’e rasik laiha sentimentu hadomi nian ba ita (mane ka feto), entaun ita labele fó sala ba feto tanba sentimentu eh hadomi ne’e iha ninia misaun rasik! Sé, ita laran maus ba feto ida ka mane ida ita tenke uja maneira saida de’it maibé ita labele obriga fuan atu simu tomak (totalmente) realidade ne’ebé hatudu sem, hadomi hanesan Antoine de Saint-Exupery, dale ho lian Ingles “Life has taught us that love does not consist in gazing at each other, but looking outward together in the same direction” (Hidup telah mengajarkan kita bahwa cinta tidak berisi "saling memandang", tapi cinta berisi "bersama-sama melihat satu arah yang sama").
Atu husik hela testu ne’e nia viajen, ha’u, só bele esplika sentidu hosi imajen ne’ebé hatuur ona no esplika mós tema ba ne’e maske la espesífiku liu tanba imajen ne’e emar barak mak fahe ka share tutan ihaha’u-nia pajina facebook nian hodi hafutar ho lia folin laek hirak ne’ebé hateten “hanoin lori ha’u atu hateten sai nune’e; dala ruma emar wain hadomi ema uza hanoin la’os fuan tanba ha’u ain hakat, ha’u hanoin kona no ha’u funa sente”.
Espera katak liuhosi artigu
simples ne’e, bele inspira no motiva ita hotu-hotu ne’ebé asesu hodi lee ideias ne’ebé deskreve iha testu ne’e
nia laran maske simples maibé hakerek-na’in, hakerek liafuan nakonu fuan ba leitóres sira hotu-hotu iha ne’ebé de’it
nune’e; ita tulun malu liuhosi hakerek dúke ko’alia sem hakerek no fin ita nunka koñese realidade ko’alia no hakerek
nian mak ida ne’ebé? nian mak Maibé hakerek-na’in mós la’os ema ne’ebé matenek
liu eh domina liu, laek! No hakerek–na’in, nakloke ba leitóres sira-nia krítika no sujestaun hodi hadia di’ak liután
artigu ne’e iha loron foun ne’ebé sei mai no rekomendasaun ba tema foun ka
krítika no sujestaun hosi leitóres
sira, ha’u sei simu ho domin inkondisionál ! Só bele fahe hanoin foun liuhosi
hakerek maske foin hahú hosi aprende tanba hakerek mak evidensia sem bosok no foti-an.
“Hakerek la’os tanba
matenek maibé moris atu komprende la’os atu dekór”.
Referensia asesu sira:
1. 1. Htts://www.vatican.va/content/francesco/it/messages/lent.index.hmtl.
2. 2. Sagrada,
Biblia [SB. ]versaun Tetun, 2018.
3. 3. Www.cinta dan
motivasi.com
4. 4. osegredo.com.br

Tidak ada komentar:
Posting Komentar