a.
Saida mak Domin no Hadomi?
b.
Saida mak Domin
Eros?
c.
Saida mak Domin Storge ho Afeção?
d.
Saida mak domin Domin Philia?
e.
No saida mós mak Domin Agape?
I.
LIAFUAN DOMIN
Etimolójikamente liafuan “Domin” koñesidu ho hanaran “amor” (Lat), “love” (Ing),“ cinta” (Ind), “amor” (Port), entre lian hirak ne’e diferentes maibé nia signifikadu ida
de’it, ne’ebé ko’alia kona-ba «domin, amor, cinta no love» nune’e, hakerek-na’in,
konvida ita hotu-hotu bele tama direitamente ba konseitu famozu «hadomi» no iha lian Tetun, ita
toman bolu “hadomi”;“to love” (Ing);
laran monu “falling in love”; want to,
desire: hakarak; no like, fond
of: laran kona; nune’e termu “gosta”
impresta hosi lian Português hodi hatudu nia sentidu loloos ba emar
no sasan ruma ne’ebé ita presija hosi loron ba loron.
Domin katak sentimentu emar-nian ne’ebé naturalmente ezisti
nanis ona iha feto no mane nia-an. Wainhira seidauk moris tanba sei iha prosesu
lubuk ne’ebé ita idaidak nia Mãe
kuidadu durante tempu naruk nia laran hodi «kuda metin iha fuan hanesan prizaun ba domin» no domin ne’e buras no
nakonu wainhira ita hahú moris ona hosi matan ne’ebé loke atu bele haree hetan
realidade namoran mundu nian, hafoin domin domina mós ita-nia-an hodi
hamosu konsiéntimentu entre laran monu ba malun mak hosi feto
ka mane rasik mak sei sente, maski la soi atu hateten sai tanba fuan mak autór
ba sentimentu domin ba saseluk (os outros),
hakerek-na’in, ilujia ita hotu atu tama ba koñese klean liután konseitu «hadomi», no ba
dahuluk, ita presija koloka hanoin balun
atu nune’e, brani foti desizaun ruma hosi “lensa matan nian“ ne’ebé servisu
maka’as atu haree hetan “feto” kriatura Maromak nian, ne’ebé iha “oin bonita ka
beleza isin nian” eh hatais ne’ebé atrativu konvida «mane» bele fihir hodi
kria konsentimentu «gosta ka hakarak
hosi lensa fuan nian ne’ebé julga no sai
autór prinsipál ba domin rasik».
Hosi domin ne’e rasik iha
língua Grega, klasifika ba parte haat ne’ebé ema barak la hatene ninia sentidu
hosi konseitu sira ne’ebé sei hatuur tuir estrutura entendimentu ser homano nian maibé iha uma kreda sempre tatoli liuhosi amu
lulik “Padre”, irman “Madre” , irmaun “frater” no amu bispu sira uza hodi halo esplikasaun ba ema hirak
ne’ebé forma ona uma-ka’in atu hatene hodi aplika tuir dalan loos iha familia
uma laran nian, no liafuan ha’at (4) diferentes
maibé nia sentidu ida de’it katak ita foka ba «domin» no domin mak esénsia hosi
konseitu sira hanesan «eros-domin conjugal»; hatudu entre feto ho mane, no baibain
ita hanaran domin seksual no iha mitológia Grega nian personifika ba «deusa
da beleza/fertilidade» hanaran Afrodite no «Deus
do amor/procriação» hanaran Eros. Nune’e, ita koko atu haree absolutamente
hosi domin eros nia esénsia mai hosi
ne’ebé? No oinsá ninia prosesu loloos hodi hamosu Afrodite, ita bele interpreta katakk hosi «Afrodite» mak hahoris domin “eros” tanba haree ba furak “beleza” nian no domin eros rasik moris hosi jestu fisiku,
signifikadu hosi ne’e ita nota katak wainhira mane ida, laran hahú monu feto
ida, tenke liuhosi maneira ruma atu bele hetan ema feto ne’ebé difensa iha sexu
ka saseluk (o outro) tanba ninia oin
kmo’ok, isin di’ak entaun saseluk hanesan mane laran monu ba feto ne’e tanba
ninia beleza físika mak “atrai” atu
koñese nia-an. Bainhira ita observa didi’ak pintura hosi Grega nian iha dezeñu
furak ho imajen hatudu mane-klosan ida ne’ebé kaer rama iha liman no sentidu
hosi rama ne’e, uza atu hána feto-ran ne’ebé halo nia laran-monu. Mane oan ne’e
laran-monu dahuluk tanba feto ninia “beleza
do corpo” ka feto nia kmook isin lolon nian. Ita haree momoos katak imajen
ne’e iha “korasaun rua ho ráma hana borus” sempre famozu kona-ba simbolu domin
ba namoradu/a nian. Maibé bainhira domin ida ne’e hakat ba Matrimóniu, ita
haree imajen ne’ebé ‘korasaun rua ho ráma hana borus” nakfilak ba “manu pombu
rua ne’ebé kesi metin ho fita mutin” simboliza katak laran mós no laran maus
entre feto ho mane wainhira kesi metin ona relasaum intimu domin nian. Atu
koñese klean no komprende klean liután. Hakerek-na’in, sei aprofunda iha
paragráfu tuir mai no sei hahú hosi liafuan «husu no hatan» tuir prosesu realistiku.
II.
HADOMI
Hadomi mai hosi “fuan
nu’udar prizaun ba isin lolon no kakutak nu’udar prizaun ba razões maibé emar idaidak nia vontade
aprende, koñese, komprende sei finaliza ho arependimentu kona-ba hadomi loloos,
hakerek-na’in, konvida emar hirak ne’ebé hatene realidade tuir etapa relasiona
ho estrutura “hadomi nian”, entaun akompaña artigu ne’e, nia aventura to’o
remata.
Interesante tebes atu
halo aventura kona-ba «hadomi» iha ita hotu nia hanoin relasaun entre moris nia esénsia loloos, nune’e, lalika laran triste tan «hadomi» tanba sentidu hosi
moris mak domin no hadomi no sei simu felisidade rohan laek hanesan hatuur iha
liña (h) entre Filozófu Fernando Safater ho Aristóteles, sira-nia korente
pensamnetu liga ba konseitu felisidade. Domin ema idaidak nian transmite ba ema seluk só bele
sente de’it maibé la kaer ho liman haree ho matan.
III.
LIAFUAN HUSU
Liafuan “husu” tenke
“hein ho pasénsia” atu bele hetan “hatan/resposta” hosi “lia tatoli”, ne’ebé
“fuan no hanoin/rasiu” deside iha “tempu” balun ne’ebé hatudu tiha ona no la’o
beibeik ka liu ona momentu balun, maski kleur simu “rezultadu” maibé nafatin
“kalma” hodi hein atu hetan “feto” ka “mane” ne’ebé ema idaidak nia sentimentu
hatudu iha viajén moris nian, hodi sai parseiru/a moris tempóriu ka permanete
to’o mate. No lia husu tenke uza maneira ka jestu tuir ema “mane” idaidak nia
estratéjia rasik eh tatik ruma, hodi hato’o sentimentu “gosta” ba “feto” ida
ne’ebé “fuan no hanoin/rasiu kapta metin” nia hakarak atu bele kaer realidade
loloos iha prizaun domin nian. Nune’e, iha liafuan “hatan no hetan resposta”
sempre simu ho «orgullu» ne’ebé nakonu ho
“esperansa” hodi la’o hamutuk bá oin no presija tempu naruk atu bele foti
desizaun ruma hosi “feto no mane” iha prosesu hadomi nian. No wainhira simu
tiha lia tatoli hosi parte feto ka mane sei prova hosi prosesu hirak ne’ebé
koloka iha parte tuir mai hodi dehan nune’e; molok atu koñese
liafuan “domin” dahuluk ita hahú hateke ba realidade hosi esénsia “domin” nian
mak ida ne’ebé loos, atu ita bele hatene hodi komprende termu “domin”, no
“domin” ita bele dehan katak nu’udar sentimentu ida ne’ebé kle’an tebes iha “ema”
idaidak nia hanoin (rasiu) ba ema seluk. Nune’e, wainhira ita ko’alia kona-ba
“domin”, ita tenke iha hanoin katak “domin” falun metin hela liafuan hirak
hanesan: hadomi, laran-monu, laran kona, hakarak nst.
Fofoun, hasoru malun,
hamnasa no kaer liman hodi fihir ba oin ho moe maibé fuan sempre julga fiar-an
ka lae? Ho liafuan simples hodi hatoo
hela mak “obrigadu/a” tanba ó simu «ha’u» sai nu’udar «Ó» nia (doben ka
namoradu/a). Bainhira, hetan finálidade hosi “husu no hatan”, hadomi, muda
ema-nia hanoin entre “feto no mane”
tenke la’o tuir saida maka «fuan» ne’e nia hakarak iha segundu, minutu, oras, loron,
semana, fulan no tinan, atu bá ne’ebé loos moris ne’e nia finalidade. Ba hirak
ne’ebé sente an no simu realidade ne’e bele hamnasa maibé labele hamnasa
maka’as tanba hadomi ema presija silénsiu ho vizaun moris sem ema seluk atu hatene klean.«SIGÍLU».
a)
«Ha’u ain hakat, ha’u fuan sente no ha’u hanoin» kona-ba esperénsia ne’ebé ha’u nunka
haluha iha moris, ba sé mak atu lee
no ba sé mak atu komprende sentimentu ne’e no ba sé loos mak sei sai na’in ba
fuan ne’e? Dala ruma ha’u hanoin maibé realidade tenke kanek iha fuan tanba
fiar-an liu atu sai na’in ba «domin no hadomi» maibé nafatin labele
tanba hatuur vizaun klaru maibé realidade emperiku de’it tanba moris iha liña
ne’ebé hipotese liu no ema bele sente no sei konsiénte mós maibé trajédia hirak
ne’e, hatudu direita no indireita hodi hatun
ema ninia dignidade moris no dignidade katak
komportamentu ne’ebé la’o neineik, kalma no sériu ka oin mós no respeitu mós ema seluk nia-an. Dignu/a; ne’ebé
komporta-an ho dignidade loloos. Emar wain sofre tanba hadomi ema ida mesak no
realidade tenke prense ho tristeza, no lakon konfiansa ba moris, lakon
dignidade tan mout iha konseitu domin no hadomi nia prizaun maski silénsiu ho
kanek, silénsiu ho hamnasa tan de’it hadomi ema sem limitasaun no esperénsia hirak ne’e hotu labele haluha leet
de’it no ita presija hakerek maski konsiderasaun laiha maibé nafatin fiar-an,
nafatin kalma, nafatin nakloke ba lia-loos, nafatin hatuur ita-an iha liña
neutralidade hodi estuda frakeza kanek sira ne’e, bele sai sasukat ba ita-nia
jerasaun sira liuhosi dalan úniku mak tenke sai inspiradór/a, motivatór/a
nu’udár matadalan brillante ba sira bele aprende, ba sira bele iha koñesimentu
klean, ba sira bele iha kapsidade atu hanoin, ba sira bele moris livre hodi
tetu naksalak no loos, bele sai ema ne’ebé hatene valoriza ema seluk nian
sentimentu moris.
b) Ko’alia
midar fofoun de’it wainhira matan no fuan hili seluk ita ho ita rasik mak
hakanek malu tan domin no hadomi, dala ruma ita fó todan ba domin no hadomi
maibé tenke konsiénte katak ema mak uja konseitu domin no hadomi lori estraga
rasik nia neon no fuan no situasaun hirak ne’e hotu, hakerek-na’in rasik mós
simu no sente beibeik tanba dala ruma fraku no labele moris iha situasaun
nakukun ne’e maibé hanesan sasukat ba ema idaidak atu hanoin no toma atensaun
atu hili dalan oinsá atu labele mout hela de’it ba hadomi ema ida mesak.
Hakerek-na’in, ho onestidade kari sai tanba hahú hadomi feto wainhira sei tuur iha banku Pré-Sekundária,
Sekundáriu
no Universidade rasik sempre moris ho kanek tanba de’it hadomi ema nu’udár
kriatura Maromak nian no hirak ne’e hotu eduka, hatudu dala, fó hanoin oinsá
ita atu koñese domin loloos hosi hadomi ne’e rasik maski ita koko atu hadomi
ema ida mesak, liliu feto maibé labele tanba mundu ne’e okupa hosi ema ba ema
entaun moris ne’e tenke simu realidade kanek la’os atu tara an tan wainhira
lakon hadomi hosi ema seluk. No dala ruma mós ita sedu ka tarde atu hadomi ema
tanba ita seidauk difini ita-nia kapasidade atu lidera ita-nia hanoin no
sentimentu moris no iha dalan klaran ita foti desizaun moruk ka nakukun hodi
estraga an no lakon sentidu kona-ba moris. Hanesan mane nafatin fiar ba liafuan
domin tanba Maromak hatene kria ema ho nia kapasidade obra matenek nian, ne’ebé
konkretu maski emar wain sei dúvida no la fiar maibé ne’e mak realidade nu’udár
ema ne’ebé iha neon no fuan atu justifika no fó razões hodi foti desizaun iha
kualkér situasaun tanba ser humano
mak na’in ba buat hotu no atan ba domin. Kona-ba esperénsia hadomi nian,
hakerek-na’in sempre moris ho fuan moras ka kanek, tristeza, silénsiu no hirak
ne’e hotu hatuur an ho pozisaun klaru katak domin hein hela no kanek, fuan
moras maibé ne’e hanesan prosesu ida oinsá atu koñese klean no sai ema ne’ebé
okupa fatin atu uja obrigasaun no komprensaun entre fiar atu hadomi ema iha
loron tuir mai ho hanoin seluk! Atu hateten katak ema ne’ebé nunka moris iha
tristeza nia prizaun, nia sei la hatene klean sentidu hosi domin no hadomi
tanba Maromak mak na’in
ba domin loloos. Hosi trajédia hirak ne’e, ita idaidak ne’ebé simu no ko’alia
midar domin no hadomi sei simu mós moruk hosi domin no hadomi ne’e rasik, tanba
realidade hosi feto ka mane wainhira atu hadomi ema ida presija haree ba «OIN, bonita/u ka beleza
ema-nian no isin lolon ema-nian» no la haree ba
ezisténsial kuidadu, onestidade, responsabilidade
ho seriedade too dalan klaran dezeña de’it mak kanek no hafutar ho memória
pasadu nian.
c) Ohin
loron, ita haree akontesimentu barak akontese hosi fatin ida ba fatin seluk
tanba hadomi malun no ita bele haree akontesimentu sira ne’e, hatudu liuhosi
média sosial hanesan (Facebook,
Instagram no WhatSap) tanba la komprende uja too fin sai atan ba média
sosial rasik no naksalak hosi sé, ema ka? Média sosial? Tenke husu no halo
análise ba realidade konkretu ne’ebé hatudu iha ita idaidak nia matan, tilun ne’ebé rona, neon no fuan
maibé nafatin delek tanba uja mak la hatene no kontrola an hosi tempu ba tempu
no fin lakon moris, lakon estudu, lakon konfiansa, lakon vontade no harahun
rasik dignidade umanu. Média Sosial moris iha era globalizasaun eh era
teknolójia no kria hosi ema no ema uja hodi sai atan fila fali ba Média Sosial! Loloos
tenke hatene hatuur an ho loloos tanbasá presija fó hanoin ba malun hanesan ne’e
tanba hakerek-na’in ko’alia liu ba domin no hadomi tenke liga ho realidade atu
nune’e, labele repete iha loron oin ho finjidu! Sé lae ema dehan bele bonita/u
maibé fuan metan hanesan kafé Timor. Entre (Facebook, Instagram no WhatSap), ema kria hodi hetan osan no hariku
nia-an no ita lae, sosa telefone uja osan hariku an ho tristeza no difisil atu
muda ema enkuantu mais ema dehan para sibuk ho ha’u ida! Mais haree didi’ak,
moris riku liu mak presaun no insulta hosi ema seluk! No ema seluk nia
privasidade mós kari sai ba públiku
liuhosi media social,
hosi loron ba loron! No piór liu mak segredu kolega, familia, servisu nian ké
sai iha status facebook no whatsap ba ema ne’ebé la hatene bele hatene. Ita
bele konsidera katak mundu globalizasaun maibé ema-nia hanoin sei primitivu ba
uja teknolójia hanesan Facebook,
Instagram no WhatSap), baibain ita asesu ba internet gasta osan mak foin
hetan informasões kona-ba asuntu importante ruma relasiona ho mundu no siénsia
ne’ebé ita aprende iha eskola, kursu no universidade atu hatene lae maibé ba
gasta osan no hariku an ho lia bosok
no hamate an rasik tanba hetan hirus no ódiu malun liuhosi Média Sosial.
d) Kestaun
seluk liga ba média sosial no atan ba ema seluk nia hadomi bosok sira mak
hatudu liuhosi hahalok partikular ne’ebe públika imajen pornogáfia, video porno, registu ID falsu
hodi trata ema tan ódiu ka laran moras, individu ho individu no lideransa
nasaun nian, fó númeru telefone sem koñese
ema, video call molik, haruka ema
seluk nia fotográfia sem koñesimentu
hosi na’in, públika dokumentu segredu nasaun nian sem lisensa nst. Liliu foinsa’e hirak ne’ebé hala’o relasaun
namoradu nian,
foun koñese malun liu semana ka fulan hasai foto tau iha profile no sampul atu
públika bele haree no halo komentáriu oioin hateten (suporta 100%, maun ho bin,
apoiu laiha rezerva, ha’u-nia mundu, ha’u-nia buat hotu, you’re my everithing ka you’re my ending, Ó mak ikus ona mai ha’u)
hirak ne’e hotu temporáriu no nunka permante iha era ida agora no romatiku
foufoun de’it kuandu naksalak kois foto hamoos too la biban iha album Facebook
nian entaun tenke tama ba status dehan (halo de’it ba ohin loron ó-nian no ha’u
reza atu imi2 bele metin nafatin too mate)! Aaahhh, komesa kanek, laran moras,
hirus, ódiu, la hase malun, la telefone, la haruka mensajen ba malun, hetan iha
dalan oin buis ba malun, tolok, tuur konversa ho ema seluk kona-ba ema ne’e
ninia privasidade! Hmmm... tanbasá tenke nune’e? Se sedu liu hadomi ka eh tarde
liu hadomi? Hakerek-na’in, sujere de’it karik ba hirak ne’ebé dadaun ne’e, sei
moris iha nakukun laran,
tan hadomi nia namoradu koko tuur ho silénsiu, tenke seriu ba realidade moris,
tenke hatuur an iha pozisaun klaru, tenke iha prinsípiu moris ne’ebé klaru,
tenke badinas eduka beibeik ita-nia mentalidade, tenke neutralidade wainhira
hadomi ema ida ne’ebé mehi atu realiza duni domin ho nia, labele fiar liu ema
seluk sem koñese, sem hatene, sem iha relasaun kleur ho ita durante tempu naruk, sem kaer realidade konkretu, sem evidénsia basá domin ne’e abstratu
no hela iha ita an rasik hodi produz hadomi ba saseluk ne’ebé ita presija
hadomi duni maibé hadomi ema labele hili «bonita
ka bonitu liu, se lae domina ho deskonfia! Labele hili sasan hanesan motor,
kareta, telefone di’ak basá sasan hirak ne’e mundu nian! Labele mós fiar liu
ema hirak hafutar an ho estilu
gaul tanba liafuan gaul signifikadu katak (GAUL=gagal
untuk lakukan hal yang baik, untuk orang lain) piór liután hadomi ema buka
mak gostu ka goja ema-nia isin lolon hotu konta ba ema seluk dehan nia mós bele
tanba gaul, no sempre tau laran ba rikeza no sasan ne’ebé bele foti nia sa’e
a’as mak tun fali mai hanesan osan no bele akontese tanba ema rasionál sempre
moris ho polítika manobra feto nia fuan! Fiar ka la fiar la’os kestaun maibé
tenke seriedade atu akompaña hahalok brutalismu ka materialismu sira ne’e.
Tantu feto ka mane no liliu domin kasian sira lalika kesi an ho ignorasia tanba
ignorasia fin mak
arependimentu. Hakerek-na’in, mós
fiar ba ema hirak ne’ebé estuda dixiplina Filozófia ka hanaran filozófu sira, liliu iha Rai murak
Timor-Leste maski sira la’os siéntista ba siénsia ruma maibé koko hakbesik an
ba sira husu no
halo esplika kona-ba oinsá atu buka tuir esénsia sira hosi moris ne’e nia
ezisténsia tanba filozófu hirak ne’e loron ba loron sempre moris ho dúvidas maski emar wain hatuur ninia an
dehan matenek no husik ba tanba natureza ema nian mak nune’e ona maski moris
temporáriu maibé sira rekoñese sira-an nu’udár matenek na’in no iha istória Filozófia
Antiga sira ne’e hanaran SOFISTA. Filozófu ho naran Sócrates hatene an dehan
nune’e «SÓ SEI QUE NADA SEI»
traduz ba Tetun «HA’U HATENE KATAK HA’U LA HATENE BUAT IDA».
Ne’e mak ami hirak ne’ebé dadaun ne’e,
sei aprende dixiplina Filozófia no buka tuir realidade hosi esénsia loloos
kona-ba moris maibé la’os absolutamente klaru tanba laiha serteza atu difini
saida de’it wainhira ita la iha koñesimentu no piór liután hirak ne’ebé
mate-mate an loos dehan sira mak na’in ba DOMIN.
e)
Emar hotu-hotu iha fuan
no emar hotu-hotu iha kakutak atu hanoin hodi halo esplikasaun maibé maneira diferentes sá tan atu hadomi ema ne’e
susar no iha mundu sé maka difini Filozófia,
Domin, Tempu, Anin, Maho We’en, Rai-Henek, Klamar, Anju, Maromak, nia difinisaun konkretu.
Ita moris só hatene uja buat wain iha universu ne’e no sente saida mak bele
sente maibé laiha ema ida sai na’in ba saida mak temi ona iha leten. Ba Inan
feto sira ne’ebé hadomi ema ida ladauk nahas lensa fuan nian ukun tan seluk ida ne’e mak sei hakanek fuan
ne’ebé mane iha hanesan Adão buka tuir hosi Eva hateten nune’e «Ó MAK ISIN HOSI HA’U ISIN; RUIN HOSI HA’U
RUIN» ba ha’u Inan feton sira hakerek-na’in, sadik imi-nia laran moos no domin moos ne’ebé imi iha ka
imi-nia onestidade, seriedade no responsabilidade sira hodi hatan ba Adão nia
fraze ne’e liuhosi hakerek redensaun ka artigu ruma relasiona ho saida mak
hatuur ba ne’e. Ida ne’e sujere de’it maibé la hola parte katak tenkesér! «Moris ho domin hanesan hela iha prizaun no hadomi ema
hanesan atan ba mundu konkretu».
f) Emar
barak konsiénte ka sadar diri
wainhira mout iha liafuan domin tanba hetan ukun hosi ema seluk nia neon/rasiu
ka fuan too momentu ida hela de’it mak kanek ne’ebé prova ho fitar iha isin
lolon moris. Ita fiar liu atu hadomi ema ida dúke ita-an ne’ebé valor liu buat
hotu tanba ita-nia neon ka fuan governa hosi ema seluk nia manda no tenke
konsiénte katak sé ha’u fiar ema seluk tanba domin no ema ne’e rasik tenke
kuidadu, responsabiliza, valoriza, pasénsia,
hatene klean sentidu hosi hadomi hodi salva dignidade humano ho seriedade. Maski hirak ne’e akontese tanba ezisténsia
moris mak nune’e ona no ita labele fila fali ba pasadu só bele lembra no
haktuir iha momentu ida ba momentu seluk hafutar ho isória moris ne’ebé hakerek
iha memória emar idaidak nian. Dala ruma ita haree no rona iha ita-nia viajén
moris nian, ne’ebé ezisti iha Rai leten ho trajédia oioin hahú nanis ona iha
prosesu moris, wainhira ita hola parte iha sirkulasaun emar wain-nia leet ho
karakteristaka moris la hanesan, ita hahú sente eh bele haree no rona mós maibé
sentimentu lori emar wain haluha no la tau kestaun ba saida mak sei mosu iha
loron oin katak domin lori ita tama iha prizaun triste nian, ne’ebé lidera hosi
sentimentu no okupa ho razões oioin
too tempu ignorasia prova ho arepedimentu maibé liu ona momentu ne’e só bele
hanoin ka sente de’it mak oinsá atu dezeña kanek hodi hakerek iha memória
istória moris nian.
g) Sé
ita fiar, ita sei sente no halo reflesaun iha tempu ruma ho nonok relasiona
esperénsia ineskesida ne’e ka esperénsia fuan kanek ne’e, refleta duni ka lae?
Ba aventura moris nian, karik! Ita sei moris, ita sei bele esplika ho fuan
kanek ba ita-nia belun seluk liuhosi akontesimentu moruk ka nakukun nian, atu
ema seluk bele fiar ho provas oioin
hosi ibun ba ibun ka memória ba memória. Ha’u fiar maibé depende ba individu
idaidak atu deskreve iha hanoin eh tau ba kestaun no konsiderasaun hodi dada
hikas lia saudades ne’e, dala ruma ita haktuir ita-nia memória iha emar wain
nia leet, halo ita lembra no silénsiu kona-ba relasaun domin ho lia SAUDADES
rasik! Sente ne’e akontese duni iha viajén moris Rai leten nian, labele nega
memória no hosi momentu ne’e sei lori ita sé de’it bele toma nota atu dada
hikas pasadu ho sentimentu triste no bele mós tanis tanba ita sente fuan moras wainhira relasaun intima
domin nian entre parseiru/a na’in-rua halo too dalan klaran la realiza ho komprimisiu domin iha
mehi no ida ne’e úniku duni, no akontese duni maibé fiar ba karik! Domin ne’e
hili fali nia iha momentu ida sei nakonu ho lembrasaun memória hodi loke fila
fali ba pajina foun relasaun
domin nian iha prosesu hadomi ho dúvidas tanbasá bele akontese fila fali relasaun
ne’e entre «HA’U
ho NIA» hakerek-na’in husu lisensa atu hatuur
hanoin balun hosi Henry Thoreau, iha lian Indonézia hateten ″Manusia
dilahirkan untuk berhasil, bukan untuk gagal″ hosi
ne’e fanun hikas ita idaidak nia hanoin atu halo análiza no husu ba ita-an rasik katak tanbasá ne’e bele
akontese fila fali mai ha’u? Simbles liu atu hatan ba mahusuk ne’e maka ″FIAR-AN MAK SIGREDU DAHULUK ATU ATINJI
SUSESU″ no susesu ne’e ba saida mak ita hakarak no
husu beibeik ba Maromak liuhosi orasaun, tan ne’e, ema ne’ebé fiar-an iha
domin, servisu no estudu nian, na’in Maromak sei fó no fó ida ne’ebé ita-rasik la espera iha kualkér
momentu ruma tan Nia
hatene kria no Nia
hatene hatuur ita iha Nia
OIN. (Husu sei simu no kanek sei kura) maibé la hanesan uluk
ona tanba ita fiar,
ita sei manán lia-loos ne’ebé nakonu ho lia-loos Maromak nian. Ha’u la’os ema
estuda Teolójia
maibé ha’u mós aprende Teolójia no liafuan Teo katak Maromak no lójia katak
siénsia atu klaru liu habadak de’it katak
Teolójia maka
siénsia ida ne’ebé estuda kona-ba Maromak. Atu klean
liután tenke hahú husu no buka tuir esénsia loloos no dalan úniku liu mak reza
beibeik maibé (tenke
simu terus hafoin simu di’ak)
tanba hahú hosi ita-nia sofrimentu pasadu sei hatán ho orgullu iha prezente.
Ha’u koko halo analójia ki’ik ida liga
ba realidade ohin loron, entre ema ho uma, wainhira ita ko’alia kona-ba EMA
tanba «ema iha hanoin»
no Filozófu, Rene Descartes dehan
«PENSO LOGO EXISTE» atu
halo uma karik tenke
uja «HANOIN eh PENSO″
la’os uma mosu hanesan milagre no iha uma ne’e, presija kuartu hirak, sala
hirak, odamatan hira, eskada hirak no hosi ne’e ita hahú identifka ona
sofrimentu kona-ba sasan uma laran nian no wainhira hetan ona nia kauza mak ita
hahú tama atu koloka sasan sira ne’e tuir nia fatin iha uma laran, se sasan
ne’e kompletu ona entaun ita hahú moris iha susesu no progresesu maibé sei presija
tan buat seluk hanesan dapur, haris fatin hafoin uma ne’e kompletu.
h)
Emar hotu
hakarak moris iha felisidade «EUDAMONIA» no atu hetan
rezultadu hosi felisidade ne’e rasik presija deszastre ruma foin simu maibé
oinsá ita idaidak atu buka esénsia loos hosi felisidade ne’e, Filozófu Espalho,
no naran, Fernando Safater hatuur iha nia livru ho títulu orijinál: El Contenido de la Felicidad- Un
alegato reflexiva contra supersticiones y resentimentos sita ″sobre felicidade
a única coisa que conhecemos ao certo é a vastidão da sua demanda″ pois nia hatutan «Talvez
o que se posse com a felicidade é que somos incompatíveis com ela. Felicidade é
aquilo que brilha onde eu não estou, ou ainda não estou ou já não estou». Hosi
hanoin Fernando Safater nian, Aristóteles prova katak “a felicidade é o bem
maior desejado pelo ser humano e, por isso, suas ações serão em direção a esse
fim. Para alcançar a felicidade, o ser humano precisa pautar suas ações na
prática de ações virtuosas”. Haree hosi korente pensamentu entre Fernando Safater
ho Aristóteles, iha sentidu klean
kuandu ita ko’alia kona-ba ema-nia moris no ohin loron, emar barak sente no
simu felisidade ne’e rasik maibé felisidade ida ne’e koloka ba sé no na’in mak
sé? Hmmmmm! Runguranga eh atu hanoin no hatuur ba loos sé? Maibé hosi
felisidade ne’e, hakerek-na’in, sei koloka no hatudu relasaun entre namoradu sira-nian,
ne’ebé hadomi malun no mout iha prizaun domin nian. Realidade ita rona,
realidade ita sente no realidade emar wain konsiénte/ sadar no atu fó kulpa ba sé? Ha’u koko atu silénsiu iha minutu
balun nia la’o, molok ha’u hahú haktuir ho seriedade no onestidade relasiona ho
realidade ne’e, «tanis ne’ebé
ezisti tanba kauza hosi fó an tan hadomi falsu», tanis ida ne’e naturalmente na’in mak «Inan feto sira» no ha’u la hatudu
direita maibé hakerek atu emar bele interpreta no fó dalan ba emar hotu-hotu
atu hanoin lesuk, situasaun ida ne’e sei metin no repete beibeik hosi jerasaun
ba jerasaun karik, hakerek-na’in, falsifika realidade maibé ita koko atu haree
puramente iha era ida agora tanba dominante hosi teknolójia ne’ebé ita uja hodi
chating/SMS, kontaktu malun, video call ba malun, hakruka foto ba malun
negativamente maibé realidade ida ne’e emar seluk konsidera hanesan felisidade
ba sira-nia moris! Klaramente ne’e felisidade nakukun nian, okupa ho tempu
mamuk goja isin lolon de’it, realidade ikus soe hela, hela ho esperénsia fuan
kanek no atan ba gostu! Maibé ITA la hanoin ka? ITA la konsiénte ka? Kona-ba
parseiru ne’ebé sei forma uma-kain ho ITA? Sé mak sei sai autór atu onestu ba
nia-an rasik kona-ba hadomi mane ida? Difisil atu ita hetan no klaramente
onestu ne’e? Tanba! Natureza emar idaidak nian diferentes no prosesu moris diferentes
tantu iha mundu no Rai murak Timor-Leste. Teknolójia tama domina ema, ema lakon
dignidade «VIRJEN» no haluha hatuur nia-an no fin fó kulpa ba domin no
hadomi. Naksalak la mai hosi domin no hadomi tanba ema mak iha domin no na’in
mós ba hadomi. Imi la sente no konsidera ema nia kuidadu no wainhira haree ida ne’e ″HA’U FUAN TANIS″ no «TANIS TANBA DIGNIDADE LA’OS TAN DOMIN NO
HADOMI». «OIN NE’EBÉ
NABILAN, HATAIS NE’EBÉ FURAK, HALO EMA WAIN MONU HO RAMA DOMIN NIAN NO IKUS
RAMA DOMIN NE’E SONA BORUS KUITADU HELA DE’IT MEMÓRIA KANEK». No keta fó naksalak ba Inan/Aman basá, ita rasik la
eduka no hanorin ita «NEON NO FUAN» fin fó todan
Inan/Aman liman ain Maromak nian. Tempu uluk domin nia sentidu klean tebes no
era globalizasaun domin falsu dominante no familia naksobu tan abut domin la
kaer metin iha fiar no konsiderasaun tantu feto ka mane nune’e, ita bele asisti
kazamentu wain tama sai fatin-fatin, ita haree ho matan no kaer liman, hafutar
ho ai-funan no lampu rendah-rendah, han no hemu rame-rame, dansa
hosi kalan too dader maibé too dalan klaran média sosial sobu sai naben tanba
matan nia haree ka sei subar sentimeentu ba ema seluk hosi fen no laen nia
haree. Bele furak iha matan maibé sei la furak liu natureza ne’ebé matak no
hatudu ho kores oioin (ezemplu simples hosi kores hirak hanesan,tasi nia kor,
lalehan, ai-tahan, duut nst). Tuir mai
ita kontinua halo aventura ba lia menon murak hosi hakerek-na’in nia testu iha kraik nian maibé tenke lee ho
silénsiu nakonu ho domin.
i)
Ha’u sukat tempu atu hadomi realidade
kmo’ok hosi beleza Maromak nian ho rasiu ne’ebé taka metin ha’u fuan, segundu
barak ha’u la sura no hahí, minutu barak halo ha’u difisil atu imajina, oras
la’o la fila atu husu hodi hamahan isin lolon moris nian, loron, nafatin hela
ho naran atu ha’u bele hatudu hosi realidade ezisténsia moris nian ho furak,
semana deside lori ha’u atu hanoin ba ó-an ne’ebé kuidadu hosi wee, fulan hatudu mai ha’u atu hametin lasu hadomi ho silénsiu
maski dezafiu bobar hodi harahun ha’u-nia
sentimentu iha momentu liubá, tinan hanaruk konfiansa hosi kuidadu nia silénsiu
ho fiar ne’ebé ó la hatene iha knu’uk fuan nian, sékulu hahú prepara-an ba
lialoos hotu atu determina finalidade hosi hadomi ne’e ba
ó, ne’ebé fuan julga atu fó hanoin iha loron
la hanesan maski ha’u fuan kanek maibé ha’u nafatin
forsa atu bele kumpri desizaun hotu no
ha’u taka matan maibé fuan husu ha’u ho kunfuzaun ba hadomi feto ne’ebé la’o la
hatene hateke ba realidade kmo’ok sira,
ne’ebé asegura hosi mahein nia promete iha loron liu ona, fulan no tinan ne’ebé la’o hodi hein nu’udar na’in ba lialoos.
Hosi ó, ha’u hadomi maski
ha’u-an la prova ho razões fuan nian,
ne’ebé laiha limitasaun atu serbi hodi dehan nune’e; «ha’u iha bodik ba ó no ó iha bodik mai
ha’u» tan hadomi no respeita kriatura Maromak nian no iha sentru fuan nian, ne’ebé ha’u rasik labele ké klean atu hatudu no lekar ho onestidade ba ó-nia haree, iha matan hasoru matan hodi
fihir atu fó razões klaru iha momentu
hatuur-an iha emar
seluk nia leet, hodi hamnasa iha emosaun nia knu’uk. Silénsiu hela hamaluk ha’u-an tan ó fuan julga realidade ba dúvidas ne’ebé ó iha
maibé hanoin konvida ha’u atu hakruk ba valór
moris ne’e,
nune’e, hodi hatuur iha tempu naruk nia toba, tan moris komprova ha’u atu liberta feto ne’ebé fó
ha’u hakmatek iha tempu naruk nia la’o.
Ksolok ho silénsiu maski ha’u la’o tan
hadomi, konvida isin lolon hú hosi anin-nia malirin ho esforsu ne’ebé ó la
imajina iha ó-an rasik, iha momentu naruk nia laran tan fuan ne’e, ha’u kuidadu bodik ba ó hanesan ran ne’ebé sirkula iha ha’u-an,
sei lori konfiansa ba de’it ó-nia haree ba ha’u oin,
ne’ebé nakfila la tuir situasaun inrealidade nian,
ba matan nia haree hodi termina sentimentu moris ho razões oioin kona-ba ha’u-an. Lia barak
ha’u kari, atu ó bele konsidera ho desizaun hosi isin lolon ne’ebé ukun hosi prizaun fuan-nian,
ó rasik la haree ho matan too dadaun ne’e,
maski ha’u halerik ba hadomi maibé ha’u tane liman ho seriedade, responsabilidade ho onestidade ne’e ba
ó maski ó kunfunde ho ha’u-nia prezensa, la fó forsa ba ó
fuan ne’ebé atan ba
isin lolon moris, dala wain ha’u tuur hodi hanoin ba lialoos hotu ne’ebé deklara nanis ona hosi fuan,
tan ha’u laiha lian atu ko’alia sai nu’udar na’in
ba hadomi ó sem limitasaun.
Tansá kuidadu ne’e ba ó
valor liu buat hotu, ne’ebé ó rasik la haree atu fó razões hodi identifika no hili sai sasin ba fuan ida ó hulan
tun sa’e no ha’u rasik la prontu atu husik fuan ne’e tanis beibeik nu’udar atan ba lia folin laek sira, ne’ebé haleu iha ita-an hodi harahun espiritu forsa
nian hosi nakukun nia hakarak ba esforsu tomak ne’ebé laiha respeitu ba
kapasidade tempu no karidade sentimentu nian. Iha ha’u-nia la’o tan atu hadomi ó, iha ha’u nia esforsu atu fó
respeita ó, iha ha’u nia silénsiu atu sai na’in ba
onestidade ne’ebé ó la imajina, basá, ó mak uma ne’ebé fó mahon ba ha’u isin,
klamar no espiritu moris, ne’ebé tane liman atu
hadomi ho únikamente sentidu ida de’it sei la fahe ba seluk nia babeur ne’ebé
obriga an atu helik lian bosok hosi fuan-nia hakarak,
nu’udar mahein ba konfiansa. Ha’u
deskreve tan ó fó ha’u silénsiu maski realidade ne’e, ó la espera tan ha’u sura sei la nahas ho esforsu iha
tempu naruk nia la’o, maski ó la mehi ba hanoin ha’u maibé ha’u
nafatin vale no tane a’as kumprimisiu ne’ebé ha’u
hatoo nanis nu’udar sasin ba domin, sei iha ka esforsu seluk ne’ebé hafutar ó hanoin atu
harahun ha’u fuan ne’e, ba ó laiha razões atu esplika beibeik iha momentu ne’e no sei iha ka promete ne’ebé ó
ko’alia la kumpri tuir espasu moris ne’e nian maibé atu hateten nune’e ba ó
bele ka sai dalan ne’ebé naruk mai ha’u no mós atu ha’u bele la’o hodi hadomi ó
mesak nu’udar hadomi rohan laek.
Nakukun ne’ebé ha’u an
funu hasoru lori silénsiu mak sei manán ho haraik-an
hodi husu nafatin ho fuan ba ó nu’udar feto
ne’ebé hatene vale no kuidadu hadomi. Iha surat tahan ne’ebé ha’u deskreve
mutin no furak tebes no letra ne’ebé ha’u hakerek metan no haree kapaz tebes
maibé análiza ba hodi fó mai ha’u sentidu hosi surat tahan ne’e.
Ha’u prontu saran-an
tomak ba ó tan hadomi no ha’u ema simples liu ne’ebé
oferese moris tan atu hadomi ó no segundu la’o, oras la’o, loron la’o, semana
hatuur iha fatin, fulan mantein tan sira maka na’in ba tinan, troka ba sékulu, sékulu fó ba dekada, nune’e hadomi ne’e
la husu kole hodi julga ka trai sentimentu moris ne’ebé lulik iha ha’u fuan no neon.
Ha’u matan haree no dehan ba ó katak fuan ne’e husu ó-nia prezensa atu sai mahein iha toba kalan no tempu la’o la fó orden ba ema sé de’it atu saran-an ba hadomi presente hosi kriatura
Maromak nian maka “Feto no Mane”. Tan ne’e, atu deskansa iha lia hirak ne’e nia
sentidu hanoin konvida ha’u atu kontinua fiar ba prinsípiu ida ne’ebé la’o no
laiha rohan maka tenik nune’e, sai ida ne’ebé ema seluk la imajina no imajina
ida ne’ebé ó la hanoin hetan no bele la’o tuir instrusaun hosi moris ne’e iha, ba ida ne’ebé fiar metin nafatin atu
moris ho loloos mak ida ne’ebe hatene vale dignidade moris ema seluk nian hanesan nia vale nia fuan rasik.
IV.
DOMIN EROS
Hakerek-na’in konvida
lee-na’in sira dala ida tan, atu lee ho domin iha artigu ne’e nia sentidu tanba
bele tulun mós ita oinsá hakat ba oin ho testu ne’e nia viajén no bele entende
di’ak liu tan kona-ba domin «eros» rasik ninia
kmo’ok loloos iha ne’ebé? Domin, “eros”
absolutamente la’os negativa maibé presija purifika. Nune’e, haktuir hosi (Bento XVI, Deus caritas est – DCE, 4) “O eros necessita de disciplina, de
purificação para dar ao homem, não o prazer de um instante, mas uma certa
amostrado vértice da existência, daquela atitude para que tende todo o nosso
ser”. Ema nu’udar umanu kompostu hosi isin lolon, klamar no espiritu. No
ita labele konsidera isin nu’udar buat aat basá, Maromak kria buat hotu mesak
furak no di’ak iha mundu (cfr. Gn 1, 25).
Maromak kria ema iha ninia totalidade mak (isin, klamar no espiritu), nune’e,
wainhira Nia bolu “ema”: Nia bolu atu “hadomi” tuir domin ne’ebé hakerek ona
iha ema nia isin lolon nu’udár feto no mane. «… the call to love as God inscribed in the human body as male and female»
(WEST 2009, 29; 137). Iha Matrimónio, Maromak bolu feto no mane
atu “hadomi” ho domin ne’ebé Nia rasik fó tiha ona ba ema ida-idak nia an. Nia
kria feto no mane atu moris hamutuk no sai ida de’it hodi hakonu rai-klaran no
harame mundu hosi jerasaun ba jerasaun atu la bele mohu ka naben (cfr.Gn 1,28).
V.
DOMIN STORGE HO AFEÇÃO
«Storge»,
nia sentidu moris iha familia uma-kain sira-nian ne’ebé hanaran “domin familiar” (amor familiar), «Storge» indika hosi domin
inan/aman nia ba oan-sira. Nune’e, escritór
irlandes C.S. Lewis (1898-1963) fó hanoin katak domin Storge ho Afeção, Afection (cfr. LEWIS 2012,
39ss). Mak domin ida ne’ebé naturálmente comum. Natural tanba
relasaun daet hosi jerasaun ba jerasaun no ita bele haree ba hosi «sangue» (ran) nian ne’ebé
sulin iha ita-nia isin lolon funsiona ho domin Inan/Aman nian, ne’ebé belit
metin iha isin lolon too mate fahe malun iha mundu. Normalmente, wainhira ita
moris mai hanesan oan ida, ita la moris mesak nune’e deit, maibé ita moris hosi
domin entre inan/aman nian. Instinto natural fó tadak ka sinál katak
hanesan oan, ita sempre moris hosi Inan/Aman ida de’it. No Inan ho Aman mós
moris hosi família ida, hosi avó, visa-vó, no ran ne’e funsiona no sempre hatutan
ba beibeik nune’e, nafatin no laiha rohan
«infinito». Komum, tanba desde
ita moris mai, ita simu tiha ona «afeção
no carinho» hosi inan/aman,
maun-alin no parente sira, maski ita
foin consciênte“sadar” wainhira ita boot
“adulto”. Ita-nia Inan/Aman sira
nanis hadomi oan ita, molok ita foin
hatene atu hadomi ita-nia Inan/Aman sira iha momentu balun, molok ita boot no
neon hahú nakloke atu hanoin kona-ba sé loos mak ha’u nia Inan/Aman.
Filozófu, Aristóteles (384-322 a.C), hatuur ninia hanoin kona-ba Inan/Aman
nia hadomi «stergousin» ba oan sira desde moris mai, enkuantu, oan sira
hadomi «philousi» Inan/Aman,
liu tiha tempu balun, wainhira razaun ka sensibilidade
funsiona. Nune’e, mak hatudu momoos razaun sira, tanbasá mak Inan ida sempre hadomi nia-oan liu buat hotu iha
viajén moris nian iha mundu ne’e no iha lian Latim hateten; I
genitori, infatti, amano i figli appena nati mentre questi amano i genitori
solo quando è passato del tempo, e quando hanno acquistato giudizio o
sensibilità. Da queste considerazioni risulta chiaro anche per queli ragioni le
madri amano di più”. (Etica
Nicomachea –EN, VIII, 1161b 25).
Hosi família no parente sira ninia domin «Afeção” no “Carinho»
mak neineik ba beibeik sei forma daudauk ita ninia kapasidade afetiva atu hadomi sira nu’udar sira
hadomi tiha ona ita ho domin rohan laek. No esénsia hosi domin“storge” mak “consanguinidade” hatudu realidade hosi moris nia orijinalidade
loloos katak moris hosi; «ran
ida, bei-ala ida, jerasaun ida».
Signifika relasaun “ran” mak sai kritéria ba existência domin nian. «But
Afection has its own criteria. Its objects have to be familiar» (LEWIS 2012,
41). Ita hadomi malu tanba ita iha «relação
familiar: …viza-vó, avó, aman, inan, maun, alin, tiun, tian,
primu, prima, oan, bei-oan».
No hadomi malu ho domin “afeção”familiar
nian too fahe malun ba moris ho ema seluk maibé domin ne’e sempre hafanun ita
sira-nia hanoin sira, hodi hanoin hikas nia ran maluk sira seluk ne’ebé moris
mai hosi Inan-aman ida de’it no ita bele halo komparasaun ba nú hun ida karik
ita haree momoos hela sentidu no finalidade domin ne’e rasik.
VI.
DOMIN
PHILIA
«Philia» nia esénsia hatudu
ba domin amizade nian, hadomi hatudu
ba malun nu’udar belun, belun ne’e entre mane ho mane, feto ho feto no feto ho
mane. Basá maski iha ona inan, aman, káben, oan, família maibé nu’udar ema, ita
mós presija belun ho domin inkondisional. (Relação
amizade) ida ne’e bele mosu iha kualkér tempu ne’ebé de’it tanba ita ema
hasoru malu beibeik hanesan iha eskola, servisu fatin eh hela besik malu ka
viziñu nst. Bele mós tanba hela hamutuk durante períodu balun nia laran; iha semináriu,
iha colégio, iha convento, iha quarantena,
iha nivel académika nst… nune’e mós domin mosu ba ema idaidak nia talentu moris
hanesan hobby futebool, basquetebol,
músika, deseñu, kultura, pintura, toka viola, nst. Liafuan domin kmo’ok no
realmente mosu sem konvida no
derepente mosu liuhosi maneira oioin no bele mós mosu tanba idea brillante sira
iha parte; filozófia, polítika, diplomasia, ekonomia, nst. No ita-nia relasaun
domin“philia” entre feto ho mane ezisti
mós liuhosi domin ne’ebé meramente
tanba domin amizade (hadomi malu nu’udar belun ne’ebé ho lialoos) no ezisti
domin tanba namoradu/a (hadomi nu’udar doben ne’ebé iha atu hakat ba prosesu Matrimónio domin nian).
“Philia”domin ne’ebé
iha amizade no la limite de’it entre
ema maibé hatudu mós domin ba buat ruma nia ne’eb’e esénsial tebes. Ita bele haree
no hanoin ba konsietu filozófia; hosi philia
“domin” no “Sophia”ka “Sabedoria”. Domin ba sabedoria ka domin ba matenek, hadomi “sabedoria” Belun ho“sabedoria”.Diferente ho Sofista “ema” sira ne’ebé konsidera
sira-nia-an nu’udar «na’in ba sabedoria». Wainhira sira
sente an nu’udar “na’in” bele hamosu tendência
atu julga la’os ona tuir lia-loos maibé tuir fali interesse pessoal ka grupu nian hanesan elit
polítika sira iha Timor-Leste no loloos polítika ne’e hola parte iha domin nia
prizaun katak ukun tenke ho domin no atu hadomi povu sira hotu iha nasaun laran.
Nune’e dala ruma tanba de’it interesse
pessoal, ita bele saran fali ita-nia belun monu ba perigu nia laran no ikus
belun ne’e bele oho-an tan de’it sentimentu nakonu ho sofrimentu oioin no bele
mai hosi kolega, familia no nasaun rasik.
Iha istória filozófia, Sócrates (470-399 a.C) ninia mate konsidera
nu’udar resultadu hosi konflitu interese Sofista
sira nian. Konseitu “philia” fó
hanoin mós mai ita kona-ba amizade entre
filózofu bo’ot Grego: Platão (428-347
a.C) no Aristóteles (384-322 a.C) nian.
Iha expressão ida hateten nune’e: «Amicus Plato magis amica veritas»(cfr.
GUSMÃO 2013, 37ss). Katak belun ho Platão maibé tenke habelun ho lia-loos.
Habelun malu iha lia-loos mak dalan úniku atu apoiu malun no hatudu dalan loos
ba malun liuhosi relasaun domin no estudu iha kualkér momentu wainhira sei
moris no bele konsidera mós katak habelun ho lia-loos kesi domin intimu ne’ebé
difisil ema seluk atu sobu iha momentu ruma. Aristóteles hatuur-nia liafuan
dehan: «… atu salva guarda ba lia-loos, tenke halakon tiha sentimentu pessoal
ka sentimentu ignorasia sira, ida ne’e kona-ba filozófia; maske na’in-rua habelun
malu maibé hahalok sagrada liu mak hanai lia-loos ba malun to’o mate iha
relasaun belun ne’e rasik hodi hatudu ba emar seluk atu banati tuir dalan loos,
“almeno per salvaguardia la verità,
lasciar perdere i sentimenti personali, soprattutto quando si è filosofi:
infatti puressendoci cari entrambi, è sacro dovere onorare di piú la verità”
(EN, I, 1196a 15). Ba Aristóteles, hatudu katak ema ne’ebé hola parte iha
estudu filozófia, di’ak tebes tanba hatene hadomi nia-an rasik, hadomi
sosiedade no hadomi nasaun ho domin kompletu, sé ita halakon tiha sentimentu pesoal
ne’ebé dalaruma halo ita la brani atu kestiona “critica” no corrige iha
ita-nia belun nia sira. Iha ita-nia relação
amizade, diferensa idea bele ezisti, maibé respeitu mútuo tenke iha no tenke ezisti ba nafatin. Ida ne’e mak amizade loloos. Diferensa idea la’os sai
obstákulu ba amizade maibé sai
desafiu atu amizade ne’e dura no hetan ninia perfeição. Sé belun mak halo krítika,
nia sei kritika ho argumentu ne’ebé mak ita hato’o. Diferensa ida ne’e halo ataque ba personalidade no nia buka liu mak ita nia fraqueza humana atu desacredita
ita dúke hamosu idea atu confronta.
Maibé dala-ruma mós akontese tanba de’it tauk lakon amizade, ita lakohi corrige ka
hili ho nonok iha realidade injustiça.
Ita ko’alia kona-ba philia, ita
hanoin mós significadu profundu São João evangelista
nian ne’ebé exprime relação amizade entre
Jesus ho disípulu sira. No amizade entre Jesus ho Marta, Maria no Lázaro (cfr. Jo 11,5). Iha São João 15,9-17, wainhira ko’alia kona-ba mandamentu domin “agape” nian, nia apresenta relasaun
Jesus ho disípulu sira, la’os ona nu’udar atan, maibé belun “philous”. La bolu ona atan maibé bolu
hanesan belun. Basá atan la hatene saida mak nia na’in halo maibé belun revela
segredu ba malu. Atan ho na’in iha Agape ne’ebé haketak tiha maibé belun ko’alia
nakloke (terbuka) ba malu. No atan
rasik hakru’uk ba na’i nia orden sira maibé belun mós hanoin hamutuk kona-ba buat
sá mak atu halo ba oin hodi salva lia-loos ne’e folin ba beibeik iha emar seluk
nia haree. Atan serbí nia na’i maibé belun fahe ba malu. «Ha’u bolu imi belun,
basá, ha’u dehan sai loloos tiha ona buat hotu ne’ebé ha’u rona husi Aman» (Jo
15,15). Belun ne’e rasik sempre fahe experiência
hamutuk iha momentu balun liuhosi emosionalmente; hamnasa, tanis, ksolok,
susar. No memória ba amizade nian sempre sai matadalan ne’ebé nakonu ho liafuan saudades ne’ebé
haktuir hosi knanu’uk oioin no ita bele toma nota hosi musika sira ne’ebé
hananu, nunka lakon hosi hanoin. No liuhosi músika sira ne’e, hananu bolu hikas memória passadu nian, lori mai too presente
no nunka haluha iha memória ema idaidak nian. Nune’e wainhira ita rona músika
ne’e halo ita hanoin hikas istória pasadu ne’ebé dook tebes hosi ita-nia haree
sira tanba músika ne’e iha ninia istória rasik ne’ebé liga diretamente ba experiência amizade nian. Maski ita rona
beibeik músika pasadu nian halo ita imajina hetan akontesimentu kmo’ok hirak ne’ebé
labele kaer ho liman no atu halo tuir fila fali hanesan uluk maibé ita la sente
baruk ho realidade hosi loron kalan nian. Nune’e, enkuantu mais ita repete, tantu mais
ita sente diferente hosi moris ne’e nia viajén.
VII.
DOMIN AGAPE
Nune’e, hakerek-na’in koko atu dada lia mós ho domin“Agape’ ho liafuan seluk hanaran «domin incondicional», «Agape»
hatuur nia-an iha domin ida ho ninia totalidade loloos no incondicional; no ita atu komprende
di’ak liga ba domin “Agape” mak saran
moris tomak no atu hadomi ema ida de’it too finalidade. Ita hakat ba Novo Testamento, ne’ebé kari sai liafuan
kmo’ok relasiona ho domin «Agape»
ne’ebé refere ba Maromak nia domin ba humanidade. «Maromak hadomi “egápesen” tiha ona mundu, tanba ne’e
Nia fó ba “mundu”, Nia Oan Mesak, atu nune’e ema ne’ebé fiar iha Nia sei la
lakon, no sei hetan moris rohan laek» (Jo 3,16). Ita bele haree hanoin hosi Jesus-nia
liafuan sita haktuir hosi tempu antiguidade too mai era modernu sei nafatin
buras hateten katak « domin «Agape» bo’ot liu maka ema ida ne’ebé
saran moris ba nia belun sira» (Jo 15,13). Nune’e, domin «Agape» mós
contém hahalok no fó moris tomak atu hadomi eh saran moris tomak. No
domin «Agape» ida ne’e mak domin ne’ebé Jesus Kristu husu ba (São Pedro)
atu halo ba Jesus ho Ninia Igreja. Igreja ne’ebé harí’i duni iha “São Pedro”
ninia leten (cfr. Mt 16,18). Evangelho São
João (21,15-17), hatudu diferensa entre Jesus
nia mahusuk ba São Pedro nia resposta.
Jesus husu domin «Agape» no São Pedro
hatan domin“philia”. Iha tetum, ita
labele nota maibé iha texto Grego nian
hatudu ninia diferença. Iha primeira no segunda pergunta, Jesus husu: «Ó hadomi
ha’u? «Agape me»? No São Pedro hatán:
Ha’u hadomi Ó. Philô se»(cfr. ZAPPELLA
2014, ).Iha Texto ida ne’e nia
sentidu apresenta katak domin «Agape» mak “domin” ne’ebé Jesus husu.
Hadomi ho domin «Agape» signifika ema ida presija saran moris tomak atu hadomi ninia
saseluk (os outros). Atu banati tuir
mandamentu ne’ebé Nia haruka: «Imi sei hadomi malu nu’udar ha’u hadomi imi» (Jo
15,12). Haree ba São Pedro ninia martírio
(saran moris no mate iha cruz) sai
duni sasin kona-ba domin «Agape» ne’ebé
Jesus husu ona ba nia. São Pedro hatudu duni katak nia hadomi entaun tenke
saran moris ba Kristu no Kristu nia Igreja rasik. Ita hotu ne’ebé moris hosi
tempu ba tempu hetan vocação (vocation) atu partesipa iha «domin
total no incondicional» ida ne’e. La significa katak ita tenke mate iha cruz
hanesan Jesus no São Pedro, la’e! Maibé sei hatudu hosi hahalok saran moris
tomak liuhosi ita-nia disponibilidade atu serbí Kristu iha vida matrimonial eh vida celibatária.
Disponibiliza ita-nia moris, no ita-nia-an rasik, kapasidade,
talentu, tempu no buat hotu nebé ita iha atu tulun ema seluk. Hadomi signifika
saran moris tomak. No razaun atu hadomi ema mak ho domin Kristu nian. «Nu’udar
Aman hadomi tiha oan ha’u, nune’e mós ha’u hadomi tiha ona imi. Imi sei hela
iha ha’u nia domin» (Jo 15,9). Ita
hakmate ho nonok atu komprende lia murak ne’ebé hateten hosi São João, nia
hakerek: «Maromak mak domin, ema ne’ebé hela iha domin sei hela iha Maromak, no
Maromak hela iha nia» (1 Jo 4,16).
VIII. MAROMAK MAK DOMIN.
«Deus
é Amor. Deus Caritas est.»
Hosi língua Grega ita bele haree mós ba língua Latina. «Iha Vulgata latina, liafuan agapan traduz ba deligere no philien
traduz ba amare. Maibé la’os vise-versa nu’udar buat sá mak ita
espera. Liafuan agape rasik la traduz ba delictio, nem ba amore maibé ita halo traduz ba caritas» (SCHINELLA 2008, 31). Iha Latin
ezisti verbu
deligere tanba
hadomi ninia substantivu mak amor, no iha domin. Maibé iha mós liafuan kmo’ok hirak ne’ebé sadere hosi domin ne’e rasik mak caritas, tatem: caridade, charity,
tulun-malu. Liafuan hirak ne’e atu apresenta deit diferença entre: «Deus é
Amor» no «Amor come caridade». Atu evita konfuzaun ita distingue tiha ho letra maiúscula «Maromak mak «Domin»
no minúscula «domin nu’udar
karidade». Halo karidade signifika ita fó eh fahe buat ne’ebé ita iha hodi tulun ema ne’ebé presija duni tulun hosi ita.
Soin ne’ebé ita hetan bele tulun
mós ema seluk tanba domin eduka ema atu serbi
no hanorin dalan loos ba ema seluk. Sorti ne’ebé ita hetan bele tulun
mós ema seluk. Maibe presija purifika didiak ita-nia motivu katak ita fó tulun la’os tanba ita atu lakon buat hotu maibé fó tulun tanba domin,
nomós la’os kontrola ita-nia riku-soin tomak, tulun ema la’os tanba orgullu pesoal, nune’e tulun saseluk la’os
tanba buka oin, no la’os mós atu manán votu hanesan iha eleisaun,
maibé fó tulun tanba obrigasaun hosi valór “Domin” inkondisionalmente ezisti no horik nanis kedas iha
moris nu’udar ema kriatura úniku iha mundu.
Ita fahe tanba
uluk nanain ita simu ona nu’udar
“don eh liurai” husi Nai Maromak. Nu’udar Papa Bento XVI dehan:
«Quem quer dar amor, deve ele mesmo
recebê-lo em dom» (DCE, 7). Nune’e «domin nu’udar karidade»
signifika katak ema idaidak fahe
no hatutan buat nebé ita iha ba ema seluk. No haree hosi klalaok domin nian, ita koko fó ksolok ba
buat ne’ebé ita iha atu tulun ema seluk. Karidade supera justiça. Sé justiça haruka: “fó ba ema buat ne’ebé ninian!”; (karidade hamaus ita atu: fó ba saseluk ne’ebé nia laiha). Meramente halo karidade katak fahe ba ema
ne’ebé laiha no fó ba ema ne’ebé presija.
Mai ita hamutuk halo aventura ba domin-nian tanba
sei nahas viajén,
hosi ita lian riko-soin nasaun nian mak Tetun ba grego, hosi grego ba latin no husi
latin mai italiano. Ema italiano/a sira iha expressão
kmanek kona-ba
domin: «Ti voglio bene». Baibain
traduz ba lian Tetun karik katak nune’e:
«Ha’u hadomi Ó. Eu te amo,
I love you» ne’ebé
literalmente dehan: «Ha’u
hakarak di’ak
ba Ó» (cfr.SRI 2007, 45ss). Expressão
ne’e kompostu hosi: Ti (Ate: ba ó); voglio bene (ha’u hakarak di’ak); husi verbu «Voler bene =hakarak di’ak».
Nune’e hadomi signifika
hakarak di’ak
ba ema seluk. No iha Catecismo
Igreja Católica nian (CIC) sita São Tomas de Aquino
nia obra Summa Theologia, I-II, 24,1
hanorin nune’e: «Hadomi katak hakarak di’ak
ba ema seluk. Amar è querer bem a alguém»
(CIC, 1766). Nune’e ita hadomi signifika
ita hakarak di’ak
ba ema seluk. Konseitu «hakarak di’ak» ida ne’e la’os iha
sentidu buka lukru“osan”eh
buka benefisiu
ba an rasik, maibé
refere ba hahalok sakrifika «an-rasik» atu ema seluk bele hetan «di’ak, kmane’ek, ksolok no filisidade».
Diferente ho hahalok ignorante sira
ne’ebé hakarak sakrifika «ema seluk» atu hetan «di’ak» ba «an-rasik», Hahalok ignorante hamosu tendência atu instrumentaliza ema seluk. Nune’e, ita presija consciênte (sadar) no distingue didi’ak entre: “loving” hadomi no “using”
uza, keta husik ita-nia an atu ema seluk uza. “… not to let ourselves be used” (cfr. SRI
2007,5 ss).
Keta husik ema seluk uza de’it
ita ba ninia satisfasaun
pesoal.
Aventura
seidauk nahas iha testu ne’e nia viajén!
Nune’e, ita koko haree mós hosi
Novo Testamento (NT), no ita fila uitoan ba Antigo Testamento (AT) ho «indicação importante ba livru Cântico dos Cânticos, ne’ebé tuir interpretação
ohin loron nian, livru
ne’e contém poesia sira ne’ebé consideradu nu’udar knananuk domin iha
festa nupcial israelita sira nian, ne’ebé tane a’as domin conjugal» (cfr.CDE, p. 6). «Atu exprime idea
kona-ba domin, ebreu sira uza verbu
aheb no sustantivu mak ahabah
ne’ebé iha Gregu traduz ba liafuan ha’at
(4): eros, philia, agape no storge. Maibé storge
la mosu iha Bíblia grega» (SCHINELLA 2008, 29). Papa Bento XVI hakerek ona
katak iha (AT) língua ebraica nian iha liafuan rua (2) atu
indica domin: «liafuan dodim ne’ebé exprime «O amor ainda inseguro, numa situação de
procura indeterminada» no substitui ho liafuan ahabà ne’ebé
iha AT versão Grega nian, traduz ba agape; Karakterizadu nu’udar concepção bíblica kona-ba
domin» (DCE, 6), saida
mak domin ahabà?
Papa Bento XVI dehan: Este vocábulo
exprime a experiência do amor que agora se torna verdadeiramente descoberta do
outro, superando assim o carácter egoísta que antes claramente prevalecia.
Agora o amor torna-se cuidado do outro e pelo outro. Já não se busca a si
próprio, não busca a imersão no inebriamento da felicidade; procura, ao invés,
o bem do amado: torna-se renúncia, está disposto ao sacrifício, antes procura-o
(DCE,6). Dala barak
iha relação amizade mosu hahalok
hakarak impõe no instrumentaliza ema
seluk: tanesan
ho Ditadór-domin ne’ebé lori domin nia naran
atu obriga ema seluk tuir nia hakarak pessoal (egoismo), nune’e laiha ona fatin ba hasoru malu (Espaço para o encontro) no laiha ona
tempu ba diálogo (Tempo para compartilhar). No dala ruma tanesan mós ho Imperadór-domin
ne’ebé iha ibun dehan hadomi maibé hahalok hatudu «usa» ema
seluk ba projetu
pessoal (egocentrismo), nune’e,
laiha ona fatin ba ema seluk (Espaço para
o outro) no laiha ona tempu
atu rona ema seluk (Tempo para recolher).
Hosi textu iha leten Papa Bento XVI
apresenta experiência domin nu’udar «experiência de descoberta do outro» nune’e, hadomi signifika“descobre” no buka tuir “existência” ema seluk nian. Hadomi signifika rekoñese katak «Para além deha ha’u» existe mós ema seluk, hadomi,
halo ita koñese no koñese ema seluk ninia existência. Livru “Gênesis”
haktuir enkontru ida ne’ebé nakonu ho surpresa: descoberta. Enkontru dahuluk entre Adão (mane) ho Eva (feto) ne’ebé hamosu kedas ona sentimentu maravilha
hosi Adão ba ninia saseluk:
Eva. «maibe domin la’os
sentimentu
de’it (sentimentu BA no MAI) no sentimentu bele sai nu’udar «maravilhosa centelha inicia»l
de’it maibé la’os totalidade domin
nian. «O amor não é apenas um
sentimento, «os
sentimentos vão e vêm». O sentimento pode ser uma maravilhosa centelha
inicial, mas não é a totalidade do amor»
(DCE, 17). Nune’e,
saida mak domin? Domin katak descoberta
do outro. Wainhira Adão haree
Eva, Adão
dehan saida! Dadolin
kmane’ek hodi simu hasoru Eva ninia prezensa, haree tiha Eva, Adão dehan: «Ó
mak isin hosi
ha’u isin; ruin husi ha’u- ruin» (cfr. Gn 2,23: Esta é, realmente ossos dos meus ossos e
carne da minha carne). Adão buka hatene ninia
an iha Eva, nune’e, hadomi signifika sai hosi ita-nia an (egoismo) hodi ba hasoru ema seluk (o outro), basá iha ema seluk ita hetan “descobre” ita nia-an “si
mesmo”.Domin
nu’udar “O Cuidado do Outro” Papa Bento XVI, apresenta mós experiência domin nu’udar
experiência do cuidado do outro pelo
outro.
Ohin
loron, realidade ne’ebé kesi ho domin hahú mihis no lakon ninia sentidu balun
tanba domina ho ignoransia emar wain-nian maski difisil atu muda ema seluk nia
hanoin maibé liuhosi hakerek ema bele toma nota relasionamentu kona-ba akontesimentu ne’ebé dadaun akontese iha ema idaidak
nia moris loroloron nian no ha’u hanoin kona lia murak hosi Mãe hatudu liuhosi
domin hateten ho mata ween iha silénsiu
nian sentidu katak «Oan! ha’u
fuan tanis wainhira ha’u haktuir trajedia real ne’e ba emar hotu atu rona
tanba imi-nia
istória ne’ebé hahú ki’ik too boot, durante ha’u sei moris, imi sei iha ema seluk nia
liman laran no sai atan ba ema seluk hosi tempu ba tempu too ami-nia moris falun ho istória tristeza, dodok,
rahun, laiha folin, naben, laiha dignidade umanu iha tiun sira-nia matan, ibun,
neon, no tilun tan loron-kalan ami sempre simu lia tarata, diskrimina,
turturasaun no sai servidór hanesan atan ba moris familia uma laran, too bin no
maun sira forma uma-kain, balun lakon estudu no piór liutan nunka asesu ba
edukasaun. Tanba Inan ida simples liu, ki’ak liu no laiha buat hotu atu salva
oan imi hosi moris iha ema-nia haree ho mata ween
moris no ami laiha forsa atu hasoru tiun sira-nia asaun ne’ebé kroat eh tarak
iha momentu ne’ebá tanba idade sei naton no neon sei nurak, ko’alia la hatene,
direitu laiha, kapasidade laiha liu hanesan ho emar seluk ne’ebé iha familia
bele tulun sira-nia moris loroloron, liliu hahan, hatais, hela fatin, domin,
sasan no hirak ne’e hotu la vale ba ami Inan domin. Riku-soin nu’udar ha’u-nian Inan mak domin
no sai matadalan, inspiradóra, motivatóra
no sempre riku orasaun, riku
simplisidade, riku edukativu, riku
hadomi, riku domin, riku mentalidade, riku paz, riku unidade, riku natureza nia
kuidadu, riku étika pozitivu, riku moral, riku vizaun, riku hamnasa, riku hase
ema, riku onestidade, riku kuidadu, riku espiritu voluntarismu, riku
resposabilidade, riku asaun karidade, riku valor moral, riku koñesimentu
kuidadu, riku kapasidade responsabilidade, riku esperénsia moris, riku
respeita, riku asaun prátika, riku pasénsia, riku lianguagem konstrutivu, riku
espirítu luta no riku kontribuisaun ba domin. Maski ami-nia Inan domin ne’e la
koñese saida mak edukasaun maibé ninia dedikasaun nia kumpri ninia obrigasaun
nu’udár Inan ida ne’ebé moris iha mundu ho responsabilidade moral.
Ami-nia ispiradóra, hadomi no kuidadu ami liuhosi ninia espirítu
luta ne’ebé todan tebes maski emar wain preokupa ho moris real ne’ebé ami-nia
Inan domin hasoru hosi loron ba loron, maski moris ho (to’os, fa’an produtu
lokál no fa’an modo) hodi fó moris oan-ami to’o boot no dudu ami ba eskola,
maski ami-na’in hitu no na’in neen asesu ba eskola maibé la konsege remata sira-nia
estudu problema tanba laiha osan no ikus bin, maun no alin sira deside hari’i
uma-kain atu bele sente moris nia ksolok, ne’ebé durante ne’e haree ba Inan
domin nia moris tanba Inan domin servi ho forsa tomak ne’ebé gasta tempu barak
hanesan kosar metan, mata ween, forsa físiku nian, atu fó resposta ba domin
tomak nia obrigasaun hanesan Inan domin ida. Inan domin, nia lia menon ba
ami-na’in hitu mak; tenke hadomi malun, respeitu/a malun, tulun malun, rona
malun, eduka malun, fó solusaun ba malun, servisu maka’as iha kualkér momentu,
tenke onestu, tenke tulun ema seluk no sai ezemplar ba emar hotu-hotu la’os
de’it iha uma-laran maibé importante liu iha fatin públiku sira hodi tane aas
dignidade familia nian.
Liafuan domin,
ne’ebé tatoli hosi Inan domin ba oan ha’u, ne’ebé dadaun ne’e, sei kontinua
hala’o estudu iha universidade katak: tenke hadomi emar hotu, tenke hadomi
natureza, tenke hadomi uma lisan, tenke hahalok di’ak, tenke estuda no estuda
maka’as, labele halo problema ho ema seluk, rona emar seluk nia ko’alia, tulun
emar seluk iha situasaun difisil, fó solusaun ba ita-nia problema rasik, tenke
onestidade ba konfiansa ne’ebé hetan fiar hosi emar seluk, tenke profesinalismu
iha mentalidade, tenke kaer metin prinsípiu luta atu manan frakeza sira iha
kualkér tempu, tenke reza beibeik, tenke ativu iha Maromak nia prezensa, tenke
sai lalenok ba emar seluk, lalika fati-an aas liu emar seluk no pasénsia mak
sei determina solusaun final iha viajén moris ho simplisidade no rona emar
seluk nia frakeza hodi sukat distansia moris iha mundu tanba moris la’os
kompetisaun maibé moris atu kompleta malun.
Mahusuk ba moris no korajén ba hili kuda
iha ha’u neon no fuan, ha’u deside atu salva sira liuhosi estudu no orasaun
moris nian laiha limitasaun, liliu ha’u Inan domin, nomós bin, maun no alin
sira hotu no esforsu Inan domin nian, ha’u sei la sura no sukat hanesan lalehan
ne’ebé aas no tasi ne’ebé luan.
Hakerek-na’in sei hatuur mós poezia rua atu fortifika artigu ne’e, maski la
furak iha emar-nia lee maibé presija kapta iha neon no kuda iha fuan nu’udár
fini sentimentu nian hosi ha’u ba emar hotu tanba ezisti ha’u, sei ezisti mós
emar seluk mak belun lee-na’in sira.
a.
POEZIA
HAMNASA
TAN Ó-NIA FILISIDADE